Susjedske odnose često opisuje izreka: “Neka susjedu crkne krava, pa makar meni crkle dvije.” Za naše sjeverne susjede nije samo preživjela, već se krava čak i otelila. Pogledajmo stoga koji faktori utječu na to da je Inflacija u Hrvatskoj veća nego u Sloveniji.
Dok se mi suočavamo s inflacijom i trošimo novac na skupe namirnice, Slovenci uživaju u jednoj od najnižih stopa rasta cijena. Zašto je kod njih zelenija trava? Hrvatska je, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u razdoblju od lipnja 2021. do rujna 2024. godine ostvarila inflaciju od 26,3%. Slovenija je u istom periodu imala 20%. Tako je razlika između nas nešto više od šest postotnih bodova.
Kako piše Antonija Knežević za Lider Media, rosječni rast cijena u EU27 bio je 19,9%, dok je u eurozoni iznosio 17,6%. Slovenci su blizu tih prosjeka, dok mi, nažalost, znatno odskačemo. Posljednji podaci za rujan pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj bila 3,1%, u Sloveniji 0,7%, dok je prosjek eurozone iznosio 1,7%.
Inflacija u Hrvatskoj
“Usluge i hrana – Iako se u razdoblju od sredine 2021. do sada struktura doprinosa pojedinih kategorija inflacije mijenjala, u prosjeku vidimo da je najveći doprinos u Hrvatskoj dolazio od rasta cijena usluga i hrane – zajedno oko tri četvrtine, a preostala četvrtina odnosila se na energiju i industrijske proizvode.
Posljedica je to kako porasta cijena pojedinih komponenti i strukture košarice. Usluge sudjeluju s 32,1 posto, hrana s 28,8 posto, industrijski proizvodi s 26,8 posto te energija s 12,3 posto. Istodobno u Sloveniji je struktura nešto drugačija, ali i porast cijena kod određenih komponenti bio je drugačiji”, piše Lider Media.
“Tako su npr. cijene usluga porasle za 21 posto uz udio u košarici od 35,3 posto. Dakle gotovo za trećinu sporije nego u Hrvatskoj, uz tek neznatno veći udio usluga u Sloveniji. Cijene hrane porasle su za 25,9 posto. Industrijski proizvodi porasli su za 11,3 posto, uz udio od 30,2 posto. S druge strane, cijene energije rasle su za 26,7 posto, uz udio od 12,1 posto”, objasnila je Ivana Jović, glavna ekonomistica i izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u.
Skandal na Trumpovom skupu, Ricky Martin se razbijesnio: ‘Ovo misle o nama’
Potrošačke cijene
“Tako da je doprinos komponenti usluga i hrane u Sloveniji zaslužan za dvije trećine ukupne inflacije. Oko trećine se odnosi na industrijske proizvode i energiju”, rekla je. Ukratko, glavni krivci za veći rast cijena u Hrvatskoj su usluge i hrana, a daljnjim razlaganjem prve komponente dolazi se do zaključka da najveći dio ‘odgovornosti‘ leži na rastu cijene stanovanja.
“Usporedba harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena pokazuje da lavovski dio razlike u inflaciji između dvije zemlje dolazi od promjene cijena usluga: 8,2 posto u Hrvatskoj nasuprot 4,6 posto u Sloveniji. Zanimljivo je da se kod cijene dobara inflacija postupno pretvara u deflaciju. U Hrvatskoj imamo rast cijena dobara od oko 0,6 posto, a u Sloveniji je promjena bliže -1,5 posto na godišnjoj razini.
Kada disagregiramo usluge, većina rasta cijena usluga zapravo dolazi od promjena cijena smještaja, odnosno stanovanja. U Hrvatskoj je promjena tih cijena na godišnjoj razini iznosila 4,5 posto. U Sloveniji je iznosila 2,6 posto”, obrazložio je Ivan Dražetić, voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu.
