Moody’s je povisio kreditni rejting Hrvatske za dva stupnja, s Baa2 na A3, uz stabilne izglede. Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije o izvješću kreditne agencije Moody’s. S njim su bili potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
U srpnju 2022. Hrvatska je imala špekulativni rejting, a sada je na investicijskom A3. To je skok od četiri razine u manje od 2,5 godine, što je jedinstveno postignuće u svijetu prema Moody’s-u, agenciji koja određuje kreditni rejting.
Premijer je istaknuo da je Moody’s dosad bio najkonzervativniji prema Hrvatskoj, ali nakon posjeta promijenio je stav. Također, Hrvatska je sada na istoj razini kao Slovenija, Latvija i Portugal, a iznad Bugarske i Španjolske.
“Dosad je od sve tri agencije Moody’s bila najkonzervativnija prema našim gospodarskim postignućima, no nakon što su posjetili Hrvatsku, oni su se priključili uvrštavanju Hrvatske u najvišu kategoriju kreditnog rejtinga. Posebno je zanimljivo za ovu kreditnu agenciju da su nam drugi puta u 2,5 godine dignuli kreditni rejting”, rekao je uvodno premijer.
PVRH @AndrejPlenkovic održat će konferenciju za medije na temu najnovijeg izvješća svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga @moodysratings.
▶️ Prijenos iz Banskih dvora pratite od 10:30 sati. pic.twitter.com/maxsu9mAME— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 8, 2024
‘Imamo kreditni rejting kao Slovenija’
“Važno je da stavimo u kontekst, danas smo u razini kao što su Slovenija, Latvija i Portugal. Mi smo u boljem kreditnom rejtingu nego Bugarska i Španjolska, Cipar i Mađarska, Italija i Rumunjska te Grčka. Kreditni rejting dolazi u širem kontekstu makroekonomskih pokazatelja, vlada predviđa rast BDP-a od 3,6 posto, udio javnog duga u BDP-u past će na 57,4 posto. To govori o trenutnoj snazi gospodarstva i vođenju naše ekonomske politike. Hrvatska ima najvišu zaposlenost uopće”, napomenuo je.
Imamo solidno upravljanje Vlade i institucija, jako dobro koristimo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka. Moody’s je također optimističan glede srednjeročnog gospodarskog rasta. Ovo je važno za naše gospodarstvo i građane, javilo mi se nekoliko uglednih gospodarstvenika, dodao je Plenković.
“Do 2030. smo na samom vrhu iskorištenosti svjetskih rezervi nafte, plina, što se događa kada dođemo do vrha? Spuštamo se. Potražnja i ekonomska aktivnost bit će veći, a cijene više. Zato je na nama i Europi važno da ulažemo u obnovljive izvore energije, ispitamo mogućnosti ulaganja u nuklearnu energiju, hidroenergiju. 90 posto nafte koju trošimo u EU je iz uvoza, zato se moramo pripremiti da za takvo vrijeme i svijet budemo dovoljno snažni ulaganjem u obnovljive izvore energije”, upozorio je premijer.
Ministar Primorac je predstavio novo izdanje trezorskih zapisa. “Ovo je veliko priznanje poduzetnicima i gospodarstvu, ono će u rasti 4,3 posto, u tom smislu pridonijet će rastu životnog standarda.
Večerašnjom ocjenom @moodysratings Hrvatsku smo doveli u uski krug država koje po sve 3️⃣ svjetske rejting agencije ostvaruju A razinu kreditnog rejtinga! To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje strateškog cilja @VladaRH. Izvrsna vijest za 🇭🇷građane i gospodarstvenike! pic.twitter.com/IItxUky7yy
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 8, 2024
Kreditni rejting Hrvatske
Ovo je priznanje građanima koji su dali povjerenje Vladi u trećem mandatu. Bilježimo dobar odaziv Hrvata na peto izdanje trezorskih zapisa. Platforma e-riznica omogućuje građanima jednostavno reinvestiranje željenog iznosa. Prinosi su od 3,15 posto, smatramo da odražava tržišne okolnosti. Jučer smo bilježili 2000 građana, 1200 građana odlučilo se na opciju reinvestiranja. Očekujemo da će interes u nastavku biti dobar, upis se zatvara u petak”, rekao je Primorac.
“Podsjećam, po ovome što se tiče kreditnog rejtinga pokazujemo kako politika hvatanja koraka sa starijim članicama EU želimo dovesti Hrvatsku na tu razinu. Ovi koraci su bili postupni, no u post pandemijskom razdoblju smo išli brže nego drugi.
Kalibriranim mjerama smo pomogli gospodarstvu, 130 tisuća hrvatskih poduzeća ostalo je na nogama. Ta politika pomoći da prođemo kroz krizu zajedno je pokazala rezultati, imali smo pakete mjera od osam milijardi eura. Ušli smo u euro, i schengen, imali smo problem što se to dogodilo nakon ruske agresije. No, sada smo u fazi kada se 2026. okonča pristupanje u OECD, sve međunarodne strateške ciljeve apsolvirali”.
U manje od 2,5 godine napredovali smo po @moodysratings za 4️⃣ stupnja ➡️ od neinvesticijskog Ba1 do investicijskog rejtinga A3 razine. 🇭🇷 je jedina zemlja na svijetu koja je u tako kratkom razdoblju ostvarila toliko snažan rast kreditnog rejtinga!
✅https://t.co/hEsGLrIQhh pic.twitter.com/U4BBnNE36a— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 9, 2024
Ekonomska situacija u Europi
“Nije nam svejedno kakva će biti ekonomska situacija u Njemačkoj, to utječe na cijelu Europu. Pričao sam s kancelarom Scholzom, oni idu u prijevremene izbore, to je za njih neobično, no što prije se to dogodi, to je dobro za Europu. Nitko ne može sa sigurnošću reći koliko će ovo trajati, imali smo paralelne procese u kojima smo brzo koristili redovne eu fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Na nama je da održimo Hrvatsku na ovoj razini, reputacija se teško stekne, a lako izgubi. Ovo su važni signali, daju objektivniju sliku gdje je Hrvatska danas”, odgovorio je premijer na pitanje koje novinara se vezalo uz kreditni rejting.
“Sada ove četiri godine moramo dizati plaće i mirovine”, najavio je. Pozitivni su ekonomski pokazatelji proteklih godina, kada i koji su idući ciljevi Vlade kada bi građani mogli osjetiti benefite. U Sloveniji je prosječna plaća oko 100 eura veća, u Italiji 200 eura?
“Danas je prosječna plaća u odnosu na 2016. oko 77 posto veća. Minimalna plaća je nakon zadnje odluke veća 134 posto nego kada smo krenuli. Nemamo magični štapić da preko noći kažemo da smo Švicarska. Proces hvatanja koraka traži vrijeme, naša je zadaća da to vrijeme skratimo. Ovo je smisao kapitalizma, moraš se boriti svaki dan da budeš uspješan i inovativan u brzomijenjajućem okruženju. Mi smo u fazi da sada stignemo zemlje srednje i istočne Europe. To se onda prelijeva na bolji život građana”.
Podizanje plaća?
“Razumijem da je inflacija smanjila na realni rast od 30 posto. Mi ne živimo više u dogovornoj ekonomiji, kada bi vlada odlukama ograničila cijene svih proizvoda, nisam siguran da bi ih bilo na policama. Tržište mora odraditi svoje, ali u fer utakmici da su cijene realne, a ne da ljude frustrira. Ovo je vrijeme u kojem svi moramo biti jako odgovorni, djelovati kao zajednica”, rekao je Plenković.
“One će se sigurno dizati, idemo postupno. Ako stavim sa strane ukupan rast plaća koji je zaista visok, ako pogledamo ono što smo napravili u javnom i državnom sektoru, povećanja plaća su bila najveća u povijesti. U jednom trenu smo bili u situaciji da nam talenti radije idu u privatni sektor, sada smo to malo izbalansirali. Prosječna mirovina je 620 eura, najniže mirovine su onima koji nisu radili cijeli radni vijek”, kaže premijer.
“Cilj je 1600 eura prosječne plaće na kraju mandata, je li to realno ili konzervativno. Dosad smo obećali manje, a isporučili više. Realno smo procijenili tih 1600 eura jer postoji element nepredvidljivosti. Sada znamo da smo spremni na financijske krize. Mi smo u eurozoni, imamo Europski središnju banku iz sebe. Znamo da nećemo tresnuti o pod nego ostati na nogama. Ako me pitate danas kakva će biti prosječna plača 2028. sigurno će biti 1600 eura, ako bude veća, svi ćemo biti zadovoljni”, tvrdi.
Komentirao je prosvjed u zdravstvu u ponedjeljak:“Koeficijenti koji se tiču pojedinog radnog mjesta uređuju se uredbama koje donosi Vlada. Prošle godine smo sa socijalnim partnerima vodili višemjesečne konzultacije prije nego je vlada usvojila koeficijente za radna mjesta.
O Draganu Primorcu
“Bili smo svjesni u internim raspravama da ne možemo garantirati da je svaki koeficijent bio perfektno pogođen. Glavna utakmica je koliko neko radno mjesto vrijedi u odnosu na drugoga. Zato smo oformili Vijeće za praćenje novih uredbi i koeficijenata. Zadaća im je da u provedbi uredbi osluhne eventualne primjedbe onih na koje se koeficijenti odnose pa da nam sugeriraju probleme. U ovoj situaciji je dominantna zabrinutost jednog sindikata da neki koeficijenti nisu idealno. Je li to razlog za štrajk? Ili je trebalo ići pristupiti resoru, Ministarstvu rada, pa pokušati da to Povjerenstvo sagleda zahtjeve pa donese pred Vladu i da se možda korigira taj koeficijent. Možda je odabir da se ide u štrajk prenagao. Vidjet ćemo što će biti u ponedjeljak”, kaže.
Rekao je i što misli o kandidatu HDZ-a na predsjedničkim izborima Draganu Primorcu: “Mislim da će on pobijediti. Silina kojom ga napadaju nekom sa strane može djelovati kao da je sada na funkciji. Očekivao sam da će se oporba više usmjeriti na Milanovića, to upućuje na zaključak da su mnoge kandidature u funkciji da se rasprše glasovi, a na lijevom spektru gdje je Milanović sad smiren i dobar, ide na zaborav i krivo predstavljanje, nagovorio ove da navlače na Primorca.
Dragan Primorac je bio ministar, ima poslovnu i akademsku karijeru, mislim da je sasvim zreo, potkovan da bude koristan predsjednik, da institucije skladno funkcioniraju. Milanović nas kao uteg vuče na dno, postaje primitivno i agresivno, to je kao postalo normalno, neki to u Saboru primjenjuju. Milanović je Kundida zatočio da ne dođe u Sabor, a ne u onu rupu u Slovenskoj gdje se loče i da ne kažem još šta. Ovo što rade za Milanovića i napadaju Primoraca, svima mora biti jasno da je orkestrirano”, rekao je premijer.
Dionice Tesle porasle nakon pobjede Trumpa: Muskova podrška već se isplatila
Napad na strane radnike
“Osuđujem napad na svakog, i na strane radnike. Oni su nam popunili radna mjesta, tko bi obnavljao zgrade u Zagrebu, netko bi to morao napraviti. Naše građevinske tvrtke nemaju dovoljno kapaciteta. Sve usluge u turističkom sezoni smo pružili jer smo popunili radna mjesta, oni pridonose da na tržištu rada imamo 21:1 u korist zaposlenih. Zato donosimo zakon o strancima u Saboru koji mora urediti to pitanje, da koji dođu ovdje imaju dostojanstvo”, zaključio je.
Božinović je novinarima rekao da je pet milijuna ljudi na pragu Truske koji bi put tražili preko Hrvatske i Mađarske:
“Analiziramo cijelo vrijeme, Božinović je u pravu, kriza na Bliskom istoku dovodi do novih kretanja ljudi. U Turskoj, Jordanu i Libanonu u izbjegličkim kampovima godinama žive ljudi, ako dođe do eskalacije, nije isključena reaktivacija Mediteranske i Balkanske rute, no spremniji smo, nema više grčke vlade koja ih je puštala da šeću. Prepreke su na granicama. Nema niti jednog drugog događaja koji je u Europi dovela do utrnuća velikih stranaka i rasta drugih no migrantske krize.
Mi inzistiramo da susjedi poput Bih i Srbije usklade vizne režime sa zemljama EU. Događa nam se da 40 posto ilegalnih migranta na aerdrome u Srbiji i BiH slete ako turisti bez viza, onda nastoje ući u Hrvatsku, pa dalje. Tu inzistiramo da ljudi koji u susjedstvo dolaze reguralno, pa prolaze neregularno, smanji.
