Pesticidi u voću iz Irana ponovo su otkriveni na hrvatskoj granici. U iranskom voću koje je preko Turske stiglo u Hrvatsku pronađene su nedozvoljene količine triju zabranjenih pesticida.
Tri različita pesticida otkrivena su u grožđicama iz Irana. Srećom, problem je uočen na hrvatskoj granici, pa proizvod nije dospio na police trgovina. Naređeno je uništavanje cijele pošiljke.
Europski sustav za sigurnost hrane izvijestio je kako je rizik bio ozbiljan. Grožđice su bile tretirane visokim dozama zabranjenih kemikalija.
Otkriveno je 0,0021 mg/kg klorpirifos etila, 0,018 mg/kg thiodicarba i 0,059 mg/kg metomila. Sve tri tvari su potencijalno kancerogene, genotoksične i opasne za djecu.
Sličan incident dogodio se u srpnju: pošiljka grožđica iz Irana, preko Turske, zaustavljena je na hrvatskoj granici zbog klorpirifos etila, piše Danica.
Opasne kemikalije
Pesticidi u voću iz Irana izazvali su zabrinutost zbog prisutnosti tvari opasnih za djecu i odrasle. Grožđice su trebale biti uvezene iz Turske, ali graničnom kontrolom otkrivena je opasna tvar, posebno štetna za djecu.
Europski sustav za brzo uzbunjivanje izvijestio je o klorpirifosu, pesticidu koji uzrokuje zdravstvene probleme, posebno kod djece.
Pesticid klorpirifos bio je legalan do 2006. godine, kada je zabranjen u Hrvatskoj i EU za tretiranje voća i povrća.
Nedavno su ostaci zabranjenog pesticida otkriveni i u svježem đumbiru iz Kine na tržištu Slovenije. Dobavljač je bila tvrtka iz Hrvatske.
Klorpirifos etil koristi se protiv biljnih štetočina, ali je štetan za zdravlje ljudi.
U Srbiji napadao snijeg, temperature pale ispod nule: Evo kada ga očekujemo u Hrvatskoj
Pesticidi u voću iz Irana
Znanstvene studije povezuju ga s razvojnim poremećajima mozga, hiperaktivnošću i smanjenim kvocijentom inteligencije.
Lani je klorpirifos pronađen i u mandarinama iz doline Neretve, a sumnja se da ga poljoprivrednici krijumčare iz BiH ili Srbije.
Inače, Iran je u prva četiri mjeseca ove godine u EU izvezao roba u vrijednosti 3,7 milijardi eura, što predstavlja porast od 13,57 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su Eurostat-a.
Najviše roba izvezeno je u Italiju (1,18 milijardi eura), zatim u Španjolsku (792,24 milijuna eura), u Francusku (682,94 milijuna eura), u Grčku (655,05 milijuna eura) te u Njemačku (118,12 milijuna eura). Najviše je porastao iranski izvoz u Sloveniju (957,47 posto), zatim u Luxemburg (634,7 posto) te u Estoniju (269.72 posto). Istodobno najveći pad uvoza iz Irana bilježe Nizozemska (94,2 posto), Bugarska (67,2 posto) i Latvija (42,95 posto).
